5. rujna 2012. u u 11h u Centru za ženske studije (Memorijalni stan M.J.Zagorka) bit će predstavljeni rezultati istraživanja Žene u hrvatskoj politici 2011.

Istraživanje Žene u hrvatskoj politici dio je projekta AD ACTE – Anti-Discrimination ACtions Towards Equality of women and men, koje Centar za ženske studije provodi u partnerstvu s Central and Eastern Network for Gender Issues i suradnji sa Srpskim nacionalnim vijećem, a uz financijsku podršku Europske unije. Istraživanje se provodilo po treći put u razdoblju od 30. studenog do 15. prosinca 2011. godine na nacionalnoj razini na uzorku od 1201 građana/ki.

Namjera istraživanja bila je ispitati vrijednosti, percepcije i znanja hrvatskih građana/ki o ženskoj političkoj participaciji, diskriminaciji žena u području javnog i političkog života te položaju žena u Hrvatskoj općenito, a u svrhu produbljivanja javne rasprave o problemu političke potpredstavljenosti žena i njegovim mogućim rješenjima.

Prijašnji ciklusi istraživanja Žene u hrvatskoj politici provedeni 2003. i 2007. godine pokazali su da značajan postotak biračkog tijela (oba spola) smatra kako je postojeća zastupljenost žena u političkom odlučivanju nedovoljna te da bi veća njihova zastupljenost promijenila kvalitetu politike. Rezultata istraživanja iz 2011. godine koji će biti predstavljeni 05.09.2012. u 11 sati ujutro u prostorijama Centra za ženske studije pokazat će je li došlo do promjene trenda u stavovima građana/ki Republike Hrvatske prema ženama u politici, koji se čimbenici percipiraju kao glavne kočnice prema većoj participaciji žena na mjestima političkog odlučivanja te na koji se način rezultati ovakvog tipa aktivnosti mogu koristiti u društveno-političke svrhe.

Moderatorica konferencije za medije bit će voditeljica projekta Jasminka Pešut, a rezultate istraživanja te širi osvrt na njegovu važnost i politički značaj predstavit će:

Marjeta Šinko, Fakultet političkih znanosti / Centar za ženske studije

Prof. dr. sc. Vlasta Ilišin, Institut za društvena istraživanja

Centar za ženske studije poziva sve zainteresirane na prijavu za obrazovni program/trening, Klinika za sprječavanje diskriminacije koji se održava unutar projekta AD ACTE – Anti-discrimination ACtions towards equality of women and men.

▲

▼ ako želite znati zašto je spolna diskriminacija najčešći oblik diskriminacije ▼ ako želite saznati što je to višestruka diskriminacija ▼ ako su vam iskustveni rad i volontiranje važni u samoobrazovanju ▼ ako nedovoljno znate o etničkoj pripadnosti i vjeri kao temelju diskriminacije ▼ ako vas zanimaju mehanizmi za sprječavanje diskriminacije ▼

▼ ako želite upoznati rad nevladinih organizacija koje promiču ljudska prava,

prijavite se na trening Klinika za sprječavanje diskriminacije u organizaciji Centra za ženske studije.

▲

Uvjeti sudjelovanja na treningu

završena srednja škola, poslana prijava uz motivacijsko pismo te spremnost na sudjelovanje u cjelovitom programu od travnja do srpnja 2012.

Što prijava treba sadržavati?

ime, prezime, zanimanje i podatke za kontakt (adresu stanovanja, e-mail i broj telefona)

kratak životopis osobe koja se prijavljuje

motivacijsko pismo veličine 1–2 kratice teksta s obrazloženjem zašto želite sudjelovati na treningu

▲

Prijave za sudjelovanje na treningu Klinika za sprječavanje diskriminacije treba poslati

e-mailom na adresu ad-acte@zenstud.hr do 9. travnja 2012. godine.

Odgovore na upite možete dobiti i telefonom na broj 48 72 406. Kontakt osoba je Jasminka Pešut. Više o projektu AD ACTE pogledajte na http://zenajevise.net/.

VIŠE O KLINICI :
Trening/obrazovni program: Klinika za sprječavanje diskriminacije

Voditeljica: Snježana Vasiljević
Izvoditelji: Mario Vinković i Ivana Radačić

Daje uvid u različita istraživačka pitanja i perspektive na području jednakosti, raznolikosti i antidiskriminacije. U središtu modula su različiti koncepti diskriminacije i antidiskriminacijske javnopolitičke mjere. Razmatranje diskriminacije uključivat će i višestruku diskriminaciju, a poseban naglasak stavit će se na razmatranje oblika diskriminacije koji za temelje imaju spol, rasu, etničku pripadnost i vjeru. U modulu će se posebna pažnja posvetiti feminističkim pristupima diskriminaciji te pitanju ženskih ljudskih prava u međunarodnom pravnom poretku, kao i uvidima u izvaninstitucionalne prakse u zaštiti od diskriminacije, osobito one temeljem spola i/ili etničke pripadnosti.

CILJ je treninga/obrazovnog programa
Podići svijest polaznica o raširenosti i štetnosti diskriminacije, upoznati ih s važećim zakonima i mogućnostima postojeće pravne zaštite kao i direktne zaštite od diskriminacije u okviru organizacija civilnog društva. Isto tako, namjera je poticati njihovo kritičko razmišljanje uz povezivanje teorijskih pitanja i vlastitih iskustvenih znanja te dati osnovni uvid u uzroke predrasuda, stereotipa i diskriminacije, ali i uvid u različite mjere socijalne politike na tom području (na globalnoj, europskoj i nacionalnoj razini), kao i u posljedice diskriminacije na pojedinca/pojedinku i zajednicu. Polaznice će steći znanja o uzrocima diskriminacije te će dobiti mogućnost povezivanja naučenog s osnovnim iskustvenim uvidima u antidiskriminacijske mehanizme i prakse.
Tematske cjeline:
1. Diskriminacija – pojam, sadržaj i oblici 2. Teorije i koncepti jednakosti 3. Feministički pristupi diskriminaciji 4. Ženska ljudska prava u međunarodnom pravnom poretku 5. Diskriminacija na tržištu rada 6. Socijalna politika i tržište rada (osvrt na rodnu i rasnu diskriminaciju) 7. Pojam i sadržaj višestruke diskriminacije

Način rada
Program čine dva međusobno povezana dijela, teorijski i praktični. Teorijski se dio odvija sedam tjedana, a čine ga 7 dvosata i 2 radionice. Praktični dio sastoji se od 20 sati volonterskog rada u nekoj od nevladinih organizacija koje se bave zaštitom od diskriminacije.

Dinamika i vrijeme odvijanja
Predavanja će se odvijati jednom tjedno, ponedjeljkom, počevši od 16. travnja 2012. Program je besplatan.

U sklopu javnog predstavljanja priručnika ‘Neka se čuje i druga strana: [Audiatur et altera pars]: primjeri spolne i etničke diskriminacije’ autorice dr.sc.Snježane Vasiljević dodijeljena su uvjerenja polaznicama obrazovnog programa Klinika za sprječavanje diskriminacije kojeg provodi Centar za ženske studije. Obrazovni program koji se sastoji od teorijskih predavanja i volontiranja u organizacijama civilnog društva uspješno su završile 23 polaznice:

Andrea Andrijanić, Vilka Alfier, Martina Jelovečki, Maja Gergorić, Mateja Zvirotić, Maja Glibo, Martina Francetić, Sara Hadži-Boškov, Barbara Begonja, Ivana Bandić, Barbara Tičinović, Barbara Perasović Cigrovski, Lorena Brkić, Mirela Korenić, Jelena Čaušević, Tajana Vlaisavljević, Jelena Šeler, Jelena Vidaković, Milica Savić, Andrea Gracia Milanović, Ivana Ivezić, Dina Pavalić, Sandra Rozman, Ana Maria Filipović Grčić.

Volonterski dio obrazovnog programa realiziran je u suradnji sa sljedećim organizacijama: Documenta, Centar za mirovne studije, Srpsko narodno vijeće, Centar za žene žrtve rata, Ženska soba, Zajednica općina i Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske – SOIH.

Predstavljanje priručnika u fokusu je imalo diskriminaciju na tržištu rada, predstojeće promjene zakona o radu kao i njihove društvene posljedice, o čemu je govorila predstavnica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Jagoda Milidrag Šmit. Iste teme kao i problematiku na razini Evropske unije rasvijetlila je prof. Vasiljević, a događaj je moderirala Jasminka Pešut iz Centra za ženske studije.

Rasprava se povela na temelju izloženih kršenja prava prilikom traženju zaposlenja. Snježana Vasiljević uputila je sudionice na složenost pitanja zaštite od diskriminacije već pri prepoznavanju diskriminacije na tržištu rada (izravne i neizravne) kao i određenih proturječnosti u anti-diskriminacijskom zakonodavstvu. Pravnim rječnikom izraženo, tako neizravna diskriminacija kod koje naizgled neutralna pravna norma proizvodi nejednak pravni učinak, stavlja još zahtjevnije zadatke pred organizacije i tijela koji se bave zaštitom građana, posebice ako je na djelu višestruka diskriminacija izražena na temelju različitih osnova; primjerice spola i etničke pripadnosti, spola i invaliditeta ili spola i seksualne orijentacije. Mogućnosti zaštite žena u svijetu rada od diskriminacije dodatno je zaoštrila Jagoda Milidrag-Šmid upozorivši na kontekst zaštite prava radnika, a posebno radnica u kontekstu političke pragme pri odgovoru na izazove krize i dominantnih neoliberalnih vrijednosti. Status radnica, njihova radna i socijalna prava dodatno usložnjavaju raširene predrasude o ženama te stereotipi o rodnim ulogama koji su prisutni i u politikama koji imaju za cilj pomiriti privatne i javne uloge. Navedeno uključuje stav o muškarcima kao glavnim hraniteljima obitelji, a ženama kao primarnim njegovateljicama (djece, starih, bolesnih), a tek potom kao o „dopunskoj“ radnoj snazi. Zbog tako prihvaćenih stereotipnih podjela rodnih uloga ženama se kao „olakšica“ nudi rad na četiri sata što, kako je navela izlagateljica, prema provedenim istraživanjima rezultira čak i povećanim brojem sati rada. Naime, ženski rad sa skraćenim radnim vremenom postaje nedovoljan doprinos kućnoj blagajni, a zbog zloporabe radnog vremena od strane poslodavaca ono se često produžava zbog potrebe ‘popunjavanja’ satnice tj. obavljanja dva posla sa skraćenim vremenom. Ovakav rad u konačnici rezultira i manjom mirovnim te težim socijalnim statusom žena starije životne dobi. Pitanja sudionica postavljena voditeljicama rasprave išla su u smjeru traženja rješenja, a odgovori su upućivali na javno iznošenje argumentacije pri zagovaranju određene politike u svijetu rada i socijalnoj politici kako feminizacija siromaštva ne bi postala još prisutniji problem u društvu.

U prostorima Novinarskog doma 25. listopada 2011. u organizaciji Centar za ženske studije održan okrugli stol pod nazivom Rodne politike u kontekstu predstojećih izbora i članstva u EU.

Okrugli stol dio je projekta AD ACTE – Anti-Discrimination ACtions Towards Equality of women and men koji Centar provodi u partnerstvu sa Srednjoistočnom europskom mrežom za jednakost spolova iz Ljubljane i u suradnji sa Srpskim nacionalnim vijećem te uz financijsku potporu Europske unije.

Nakon uvodnih riječi Rade Borić, izvršne direktorice Centra za ženske studije, na okruglom stolu glavna tema rasprave bila je zastupljenost rodnih politika u predizbornim programima, kao i iskustva zemalja članica Europske unije o zastupljenosti rodnih politika. Sonja Lokar, predsjednica Srednjoistočne europske mreže za jednakost spolova iz Slovenije, s nazočnima je podijelila slovenska iskustva, a Astrid Thors, zastupnica Švedske narodne stranke u Finskom parlamentu, inače dugogodišnja zastupnica Evropskog parlamenta i donedavna Ministrica migracija i europskih poslova u Finskoj vladi, govorila je o nužnosti transstranačke suradnje političarki. O politici majčinstva desnih političkih stranaka govorio je Josip Šipić s Ekonomskog instituta u Zagrebu, dok je Tajana Broz iz nevladine udruge CESI ponudila rodnu analizu predizbornih programa političkih stranaka. Predstavnice političkih stranaka Ana Lovrin, predsjednica Odbora za pravosuđe Hrvatskoga sabora i Gordana Sobol, predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora, govorile su o zastupljenosti rodnih politika u programima njihovih stranaka. Događaj je moderirala Marjeta Šinko, asistentica na Fakultetu političkih znanosti i članica Centra za ženske studije.