U sklopu završnih aktivnosti projekta Ad Acte – Anti-Discrimination Actions Towards Actions of Women and Men kojeg provodi Centar za ženske studije, 9. travnja održana je jednodnevna konferencija pod nazivom ‘Tko će zastupati ženske interese u EU?’. Cilj konferencije bio je okupiti predstavnike političkih stranaka, civilnoga društva i znanstvene zajednice kako bi javnosti ponudili svoja viđenja politika rodne ravnopravnosti obzirom na prioritete navedenih pitanja u hrvatskom društvu, a za koja je nužno zalagati se u okviru Europske unije. Na konferenciji su govorili Nadežda Čačinović s Filozofskog fakulteta, Snježana Vasiljević s Pravnog fakulteta, Tajana Broz iz Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje – CESI, Renata Jambrešić Kirin iz Instituta za etnologiju i folkloristiku, te Marina Orešić i Rada Borić iz Centra za ženske studije. Konferenciji su također prisustvovali Toni Vidan, kandidat Zelene liste i Melita Mulić, kandidatkinja na listi SDP-HNS-HSU na evropskim izborima.
Nadežda Čačinović naglasila je kako se izbori za Evropski parlament odvijaju u krizno vrijeme te je stoga, u kontekstu samog naziva konferencije, važno naglasiti povezivanje borbe za paritet na izbornim listama s onima za očuvanjem evropskog ideala socijalne države.
Toni Vidan istaknuo je kako će se ovakav tip zagovaračkog djelovanja, bilo ekološkog, ženskog ili nekog trećeg, nakon ulaska u EU naći izuzet od mehanizama potpore, što je dosadašnje iskustvo sa zemljama članicama. Također je dodao kako je trenuta kriza ne samo gospodarska, već resursna i okolišna kriza, a što sve ne smije biti argument za udar na ljudska prava.
Melita Mulić osvrnula se na način glasovanja na izborima za Europski parlament te istaknula kako preferencijalno glasovanje ne ide u prilog ženama. Izrazila je želju da pitanja rodne ravnopravnosti ne ostanu getoizirana, već da se u njih uključe i muškarci, ako je potrebno da se takvo sudjelovanje i normativno uredi, te se time prestane isključivo oslanjati na demokratske potencijale stranaka.
Rada Borić predstavila je rad Europskog ženskog lobija i njegovih pojedinačnih tematskih mreža, poput mreže ruralnih žena, te posebno rad Lobija na različitim position paperima kojima se nastojalo utjecati na različita područja društvenog života. Također je najavila kako će se ovogodišnja godišnja skupština Lobija održati u Zagrebu, od 31.svibnja do 2.lipnja ove godine.
Tajana Broz predstavila je rezultate rada predizborne zagovaračke mreže Ženska platforma 2011. na kojoj su žene kroz fokus grupe iznijele svoja očekivanja od buduće vlade, među kojima su na vrhu bila pitanja socijalne pravde i jednakih mogućnosti, a iznad svega da se uspostavljeni zakoni i mehanizmi zaista primjenjuju i djeluju. Usprkos uvriježenoj praksi da vanparlamentarne stranke kandidiraju više žena od parlamentarnih, na izborima 2011. bio je obrnut slučaj pri čemu je nositeljicama liste bilo 18% žena, a svega jedna trećina njih bila je smještena iznad šestog mjesta na listi, dakle na mjestu izgklednom za osvajanje mandata u Saboru.
Snježana Vasiljević naglasila je kako je prošlo 10 godina od usvajanja prvog Zakona o ravnopravnosti spolova, kako je situacija puno bolja, ali kako nažalost stagnira. Istaknula je kako je problematično da se tek sada pred ulazak u EU vrše edukacije pravnika po pitanju implementacije evropskog prava te kako je, u tom smislu, zavladala prava panika. Implementacija pravne stečevine EU ne znači njegovu puku formalnu primjenu, već i tumačenje koje je u nadležnosti sudova. Iako se Evropsko pravo kao kolegij predaje na Pravnom fakultetu od 2005.godine, propust vidi u nepostojanju antidiskriminacijskih i ljudskopravaških kolegija. Posebno problematičnim vidi nepostojanje intersekcionalnosti u našim zakonima i institucijama, što otvara pitanja nadležnosti te rješavanja pojedinih slučajeva.
U zanimljivoj diskusiji koja je uslijedila, voditeljica Ureda za informiranje u Republici Hrvatskoj Evropskog parlamenta Violeta Stanišić, istaknula je kako je ravnopravnost spolova jedna od glavnih vrijednosti Evropskog parlamenta. Ipak, iako u ukupnom broju zaposlenih u parlamentu žene čine čak 70%, svega je njih 23% na rukovodećim funkcijama.