Tekst Maje Hrgović u Novom listu pod naslovom Žene isključene iz političkog života: Većina stranaka izlazi na izbore s rodno neuravnoteženim listama govori o načelu uravnoteženosti kojeg propisuje Zakon o ravnopravnosti spolova te o pozicioniranju žena na izbornim listama, odnosno činjenici kako je za njih i dalje rezervirano dno liste. U razgovoru s Tajanom Broz iz CESI – Centra za edukaciju, savjetovanje i informiranje saznajemo kako bi, u slučaju plaćanja kazne za rodno neuravnotežene liste, u državni proračun bilo uplaćeno 2,25 milijuna kuna. U nastavku slijedi maštovito promišljanje iskoristivosti tako prikupljenog novca. Novi list
Novosti
Slavenka Drakulić o Demokratskoj ženskoj stranci
Komentar Slavenke Drakulić na TPortalu pod naslovom Ženska stranka koja mrzi žene referira se na izborni program Demokratske ženske stranke te zaključuje kako se on ni po čemu ne razlikuje od programa ostalih stranaka jer ne uzima u obzir specifične potrebe žena.
„Žene u Hrvatskoj imaju i neke dodatne potrebe i probleme. To ne znači da im treba vlastita stranka, ali znači da bi svaka stranka trebala ozbiljno voditi računa o tim potrebama. Pogotovo ona koja žene ističe u svom imenu. Nema sumnje da bi ovakva stranka – kad već izostaje svijest o specifičnim potrebama žena u društvu – bila dobrodošla za razvoj te svijesti. Ako i ne bi imala velikog uspjeha, možda bi barem poljuljala uvjerenje koje očito prevladava, naime da ženama ne trebaju nikakve posebne pogodnosti. Međutim, trebaju im.“
Cjelokupni tekst pročitajte ovdje.
Dodijeljena uvjerenja polaznicama Klinike za sprječavanje diskriminacije
U sklopu javnog predstavljanja priručnika ‘Neka se čuje i druga strana: [Audiatur et altera pars]: primjeri spolne i etničke diskriminacije’ autorice dr.sc.Snježane Vasiljević dodijeljena su uvjerenja polaznicama obrazovnog programa Klinika za sprječavanje diskriminacije kojeg provodi Centar za ženske studije. Obrazovni program koji se sastoji od teorijskih predavanja i volontiranja u organizacijama civilnog društva uspješno su završile 23 polaznice:
Andrea Andrijanić, Vilka Alfier, Martina Jelovečki, Maja Gergorić, Mateja Zvirotić, Maja Glibo, Martina Francetić, Sara Hadži-Boškov, Barbara Begonja, Ivana Bandić, Barbara Tičinović, Barbara Perasović Cigrovski, Lorena Brkić, Mirela Korenić, Jelena Čaušević, Tajana Vlaisavljević, Jelena Šeler, Jelena Vidaković, Milica Savić, Andrea Gracia Milanović, Ivana Ivezić, Dina Pavalić, Sandra Rozman, Ana Maria Filipović Grčić.
Volonterski dio obrazovnog programa realiziran je u suradnji sa sljedećim organizacijama: Documenta, Centar za mirovne studije, Srpsko narodno vijeće, Centar za žene žrtve rata, Ženska soba, Zajednica općina i Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske – SOIH.
Predstavljanje priručnika u fokusu je imalo diskriminaciju na tržištu rada, predstojeće promjene zakona o radu kao i njihove društvene posljedice, o čemu je govorila predstavnica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Jagoda Milidrag Šmit. Iste teme kao i problematiku na razini Evropske unije rasvijetlila je prof. Vasiljević, a događaj je moderirala Jasminka Pešut iz Centra za ženske studije.
Rasprava se povela na temelju izloženih kršenja prava prilikom traženju zaposlenja. Snježana Vasiljević uputila je sudionice na složenost pitanja zaštite od diskriminacije već pri prepoznavanju diskriminacije na tržištu rada (izravne i neizravne) kao i određenih proturječnosti u anti-diskriminacijskom zakonodavstvu. Pravnim rječnikom izraženo, tako neizravna diskriminacija kod koje naizgled neutralna pravna norma proizvodi nejednak pravni učinak, stavlja još zahtjevnije zadatke pred organizacije i tijela koji se bave zaštitom građana, posebice ako je na djelu višestruka diskriminacija izražena na temelju različitih osnova; primjerice spola i etničke pripadnosti, spola i invaliditeta ili spola i seksualne orijentacije. Mogućnosti zaštite žena u svijetu rada od diskriminacije dodatno je zaoštrila Jagoda Milidrag-Šmid upozorivši na kontekst zaštite prava radnika, a posebno radnica u kontekstu političke pragme pri odgovoru na izazove krize i dominantnih neoliberalnih vrijednosti. Status radnica, njihova radna i socijalna prava dodatno usložnjavaju raširene predrasude o ženama te stereotipi o rodnim ulogama koji su prisutni i u politikama koji imaju za cilj pomiriti privatne i javne uloge. Navedeno uključuje stav o muškarcima kao glavnim hraniteljima obitelji, a ženama kao primarnim njegovateljicama (djece, starih, bolesnih), a tek potom kao o „dopunskoj“ radnoj snazi. Zbog tako prihvaćenih stereotipnih podjela rodnih uloga ženama se kao „olakšica“ nudi rad na četiri sata što, kako je navela izlagateljica, prema provedenim istraživanjima rezultira čak i povećanim brojem sati rada. Naime, ženski rad sa skraćenim radnim vremenom postaje nedovoljan doprinos kućnoj blagajni, a zbog zloporabe radnog vremena od strane poslodavaca ono se često produžava zbog potrebe ‘popunjavanja’ satnice tj. obavljanja dva posla sa skraćenim vremenom. Ovakav rad u konačnici rezultira i manjom mirovnim te težim socijalnim statusom žena starije životne dobi. Pitanja sudionica postavljena voditeljicama rasprave išla su u smjeru traženja rješenja, a odgovori su upućivali na javno iznošenje argumentacije pri zagovaranju određene politike u svijetu rada i socijalnoj politici kako feminizacija siromaštva ne bi postala još prisutniji problem u društvu.
Objavom kandidacijskih lista i službeno započela predizborna kampanja
Državno izborno povjerenstvo priopćilo je kako je za izbor zastupnika u Hrvatski sabor prihvaćeno 313 kandidacijskih lista i 48 kandidatura (56 kandidata/kinja) nacionalnih manjina koji biraju zastupnike u XII. Izbornoj jedinici. Od prihvaćenih 313 lista, 285 je stranačkih, a 28 neovisnih. Samostalnih je lista 204 dok je prihvaćena i 81 koalicijska lista, navodi se u priopćenju.
Za razliku od izbora 2007. kada je kandidaturu prijavilo 30% žena i 70% muškaraca, na ovim izborima omjer je promijenjen i čini 35 : 65%. Vezano XII. Izbornu jedinicu pripadnika/ica nacionalnih manjina, od sveukupno 56 prijavljenih kandidata svega je šest kandidatkinja.
Statistiku kandidatura pogledajte ovdje. Objavom izbornih lista započela je predizborna kampanja koja završava 24 sata prije dana održavanja izbora, 4. prosinca 2011. Sve dodatne podatke o prihvaćenim kandidaturama mogu se pronaći na www.izbori.hr gdje je u rubrici „kandidature“ dostupna interaktivna karta svih izbornih jedinica zajedno s pripadajućim pravovaljanim kandidaturama.