Centar za ženske studije najoštrije osuđuje krajnje neprimjerene, po spolu diskriminirajuće, izjave zastupnika u Hrvatskome saboru Vladimira Šeksa i Frane Matešića spram zastupnice Gordane Sobol. Mizogini verbalni iskazi upućuju na političku kulturu koja nije usvojila govor uvažavanja već idu u red izrečenih izjava za koje bi se očekivalo da se više u Saboru neće ponoviti.

Ovakvi istupi posebno su zabrinjavajući s obzirom na to da je upravo 15. srpnja 2011. velikom većinom u Saboru usvojena Nacionalna politika za ravnopravnost spolova za razdoblje od 2011. – 2015.godine, a sve su se stranke već 2008. godine obvezale pridžavati se odredaba Zakona o ravnopravnosti spolova a ovakvi istupi pokazuju kao da već nisu stvorene pretpostavke za to.

U predizborno vrijeme kada Centar za ženske studije provodi kampanju Žena je više s ciljem promicanja uravnotežene zastupljenosti žena i muškaraca na izbornim listama, ovakvi istupi poništavaju napore svih koji/e promiču rodnu jednakosti a bez rodne jednakosti nema demokracije!

Diskusiji o političkoj participaciji žena koju su inicirale ženske nevladine organizacije pridružila se i predsjednica HSP-a ‘Dr. Ante Starčevića’ Ruža Tomašić izjavom kako nije za načelo uravnotežene zastupljenosti na izbornim listama, a koje zagovara zakon o ravnopravnosti spolova. Prema gospođi Tomašić, danas je u Saboru prisutno puno žena, a samo mali broj njih javlja se za riječ dok ostale samo dižu ruke, sjede i šute. To je dokaz da su žene Saboru nametnute ili je pak bavljenje politikom nametnuto ženama, što nikako nije pošteno. Žene same trebaju odlučiti o svom sudjelovanju u politici – smatra Tomašić te je dodala kako nije „za kvantitetu, nego kvalitetu“.

U svjetlu nadolazećih izbora pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Gordana Lukač Koritnik izdala je javno priopćenje kojim je podsjetila sve sudionike političkih izbora na zakonsku obvezu poštivanja načela uravnotežene zastupljenosti. Zakon o ravnopravnosti spolova uravnoteženost je definirao kao sudjelovanje osoba oba spola pri kojem zastupljenost jednog spola ne pada ispod 40%.

Na zadnjim parlamentarnim izborima iz 2007. godine niti jedna politička stranka odnosno nezavisna lista nije osigurala uravnoteženu zastupljenost žena na izbornim listama zbog čega je u Hrvatski sabor izabrano poražavajućih 20.9% žena. Time se Republika Hrvatska stavila uz bok EU članicama s najnižom zastupljenošću žena u nacionalnom parlamentu. Na 258 izborne liste žene su bile zastupljene tek sa 29.9% kandidatkinja, a posebno je zabrinjavajući podatak kako su tek 3 liste zadovoljile zakonsku obvezu razmjerne zastupljenosti spolova. Ako se u obzir uzmu nositeljska mjesta, situacija je još gora: od 258 nositeljskih mjesta, žene su zauzele tek 14.2%.

S obzirom na navedene poražavajuće podatke o podzastupljenosti žena na izbornim listama korisno je naglasiti kako u ovim parlamentarnim izborima političke stranke još uvijek same odlučuju o načinu na koji će osigurati uravnoteženu zastupljenost. No, od sljedećeg izbornog ciklusa političke strane imati će izričitu zakonsku obvezu izraditi i implementirati sustav pozitivnih mjera temeljenih na spolno uvjetovanim preferencama kojima će osigurati sudjelovanje žena na izbornim listama razmjerno njihovom udjelu u stanovništvu.

U članicama Europske Unije postoji jasan trend uvođenja zakonskih (Belgija, Francuska, Portugal, Slovenija, Španjolska) ili dobrovoljnih (Austrija, Češka Republika, Njemačka, Grčka, Mađarska, Italija, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Poljska, Rumunjska, Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo) pozitivnih mjera kako bi se osigurala uravnotežena zastupljenost žena u političkim predstavničkim tijelima.

Stoga, u svjetlu navedenih činjenica, a koristeći svoje ovlasti iz čl. 22. i čl. 23. Zakona o ravnopravnosti spolova, uputila sam svim registriranim strankama preporuku da u nadolazećim parlamentarnim izborima prihvate postojeći europski trend te izrade sustav dobrovoljnih pozitivnih mjera kojima će osigurati stvarnu provedbu zakonske obveze poštivanja načela uravnotežene zastupljenosti spolova na izbornim listama. Smatram kako bi za hrvatski izborni kontekst bio posebno koristan model pozitivnih mjera kojim se jamči:

• najmanje 40% osoba jednog spola na izbornoj listi
• par-nepar raspored žena i muškaraca na izbornoj listi, a posebno u prvih 20 mjesta na listi.

Jer, politički sustav koji ženama i muškarcima ne jamči stvarnu jednakost u mogućnosti sudjelovanja u postupcima političkog odlučivanja ne zadovoljava temeljne postavke demokratskog političkog uređenja.

U intervjuu za portal Libela pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić između ostalog se osvrnula i na rekordno nizak broj žena u parlamentu u posljednjih deset godina, te je prokomentirala sustav kvota koji je kod nas reguliran Zakonom o ravnopravnosti spolova:

Na zadnjim se parlamentarnim izborima ponovno nije vodilo računa o zakonskoj odredbi o najmanje 40 posto žena na izbornim listama. Zakon o ravnopravnosti spolova, donesen 2008., ostavio je strankama za prilagodbu tri izborna ciklusa, što znači da će kažnjavanje uslijediti na idućim lokalnim izborima. Mislite li da je to dobro rješenje i kako komentirate da je u Saboru tek 20 posto žena?

Praksa EU je da se daju minimalno tri izborna ciklusa kako bi se vidio efekt uvođenja političkih kvota. Europsko istraživanje je pokazalo da je potrebno 15 do 20 godina da kvote zažive. Očekivanja od tog zakona su bila velika i mislili smo da će postotak žena u Saboru rasti, a ne padati, kao što je to slučaj nakon zadnjih izbora. Neke stranke su vodile računa da na njihovi izbornim listama bude 30 ili 40 posto žena, ali su bile nisko pozicionirane pa se znalo da neće ući u Sabor. Kada se počnu primjenjivati prekršajne odredbe, ne bih htjela da se dogodi da stranke radije plaćaju kazne, kao što rade pojedine francuske političke stranke, nego da uključuju žene na visoke pozicije. Dobro je da su kvote uvedene i mislim da će to zaživjeti, ali nećemo uspjeti ako budemo gledali samo na represivno kažnjavanje stranaka. Važnije je da radimo na osvješćivanju u društvu i davanju jednakih mogućnosti ženama da budu aktivne i u političkom i u poslovnom svijetu. To nije moguće dokle god žene odrađuju duplu smjenu – na poslu i kod kuće.

Cjelokupni tekst intervjua pročitajte na Libela.org.