Ženska mreža Hrvatske pozdravlja uvođenje kvota rodne ravnopravnosti od 40% zastupljenosti kandidatkinja i kandidata određenog spola koje je uvršteno u navedeni Prijedlog, a sukladno važećem Zakonu o ravnopravnosti spolova. Također pozdravljamo uvođenje sankcija kroz ovaj Prijedlog zakona, odnosno ne prihvaćanja izbornih listi koje ne zadovolje postotak od najmanje 40% žena ili muškaraca na listama.

S druge strane Ženska mreža Hrvatske izražava zabrinutost i razočaranje jer predloženi sustav kvota ne uključuje tzv. zip sustav, odnosno zastupljenost na listama po redoslijedu: žena- muškarac-žena – muškarac. Ovakav prijedlog kvota dovodi u pitanje stvarnu namjeru i iskrenost predlagatelja, te se stvara dojam da se kvote uvode samo radi zadovoljenja forme, a ne s ciljem stvarne provedbe paritetne demokracije.

Takve kvote ne mogu ispuniti svoju funkciju jer je strankama ostavljena mogućnost da stave žene na dno liste što se u praksi često događa, a rezultat je takav da je zastupljenost žena u Hrvatskom saboru daleko ispod 40%, što je sramota budući da žene čine 52% populacije.

Predloženi sustav kvota neće polučiti željene rezultate u praksi, odnosno neće se povećati postotak ravnopravnije zastupljenosti žena u Saboru i drugim tijelima političkog odlučivanja.

Ženska mreža Hrvatske podsjeća da se za uvođenje kvota rodne ravnopravnosti zalaže još od uvođenja reprezentativnog sustava, te kontinuirano upozorava da se žena ne smiju naći na dnu lista, što se vrlo lako može dogoditi uvođenjem ovakvog, nedorečenog sustava kvota, kakav se predlaže u najavljenim izmjenama Izbornog zakona.

Pozivamo stoga predlagatelja i Hrvatski sabor da izmjene navedeni Prijedlog zakona i uvrste u njega obavezu ovlaštenih predlagatelja lista da naizmjenično navode osobe muškog i ženskog spola kako bi se realiziralo načelo ravnopravnosti spolova u tijelima odlučivanja.

Ženska mreža će uputiti svoje prijedloge amandmana svim klubovima zastupnika i nadležnim odborima Hrvatskog sabora te Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova.

Nema moderne demokracije bez rodne ravnopravnosti!

Za Žensku mrežu Hrvatske

Koordinatorice

Sanja Juras

Đurđica Kolarac

Mirjana Kučer

Biserka Momčinović

Nela Pamuković

‘Izborna promidžba počinje danom objave pravovaljano predloženih lista. Imali smo priličan broj, 28 lista, ali ipak uspjeli smo to zgotoviti ranije, mislili smo da nema razloga da se čekaju večernji sati’, rekao je predsjednik Državnog izbornog povjerenstva Branko Hrvatin.

‘Od 28 lista tu je 27 stranačkih te jedna kandidacijska lista grupe građana. Od stranačkih su 19 pojedinačnih i 8 koalicijskih ‘, nastavio je predsjednik DIP-a Branko Hrvatin te dodao: ‘Na izborima sudjeluje 40 stranaka. Ukupno imamo 129 kandidatkinja, a 207 kandidata. Znači, kandidata imamo 61,61 posto dok je kandidatkinja 38,39 posto. Ukupan prosjek starosti naših kandidata je 46,22 godine’.

Članak u cjelosti ročitajte na tportalu.

Izjavu predsjednika Josipovića vezanu uz raspisivanje izbora za Europski parlament pročitajte ovdje.

Zanimljivo je da premijer Milanović, kao predsjednik socijal-demokratske opcije u Hrvatskoj, poboljšanje statusa žena u društvu pripisuje djelovanju inercije koja bi, prema njegovim riječima, trebala proizaći iz većeg obrazovanja žena. Posljedično, ukoliko okolina zaboravi da su žene, trebala bi se povećati i njihova zastupljenost u politici.

Video zapis pogledajte na stranicama HRT-a.

Upitan za komentar, predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko komentirao je kako je Margareta Mađerić pravo ‘HDZ-ovo dijete’ i novo ‘osvježenje’ koje ne valja podcjenjivati. Više pročitajte na tportalu.

Kampanja će se provoditi diljem Hrvatske sve do samih lokalnih izbora, a započet će u Šibensko – kninskoj županiji, predstavljanjem HNS-ove kandidatkinje za gradonačelnicu Drniša te u Kninu predstavljanjem HNS-ovih kandidatkinja za gradske vijećnice na predstojećim lokalnim izborima u svibnju 2013. godine.

Sudjelovanje žena i njihova puna participacija u svim društvenim područjima, uključujući i participaciju u procesima političkog odlučivanja i pristupu moći, temelj su razvoja društva i jedan od glavnih ciljeva Ženske inicijative HNS-a.

„Ovom kampanjom Ženska inicijativa HNS-a želi motivirati žene na izraženije sudjelovanje u politici putem redovnog izlaska na izbore na svim razinama te na kandidaturu za izvršna i predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave“, poručila je predsjednica Ženske inicijative i saborska zastupnica HNS-a Sonja König.

„Kampanjom „Žene, kandidirajte se!“ HNS želi ukazati na potrebu većeg angažmana žena u politici, jer je na posljednjim lokalnim izborima izabrana samo jedna županica, šest gradonačelnica i 21 načelnica, a bez ravnopravnog sudjelovanja žena i muškaraca u procesu obnašanja vlasti ne može se očekivati niti ravnopravnost u drugim područjima života te samim time niti ostvarivanje stvarne ravnopravnosti spolova“, istaknula je König.

(preuzeto sa službene stranice HNS-a)

O primjeni sankcija, lokalnim izborima i političkoj participaciji žena u Hrvatskoj, ali i drugim zemljama pročitajte više na stranicama Slobodne Dalmacije.

Više pročitajte na Libeli.

Intervju s Nansi Tireli pročitajte na Libeli.

Nakon parlamentarnih izbora, krajem prošle godine, imamo manji broj zastupnica u Saboru i drugi najlošiji rezultat od kada je uveden reprezentativni izborni sustav 2000. To je posljedica nedosljedne provedbe propisa koji imaju za cilj osigurati poštivanje načela ravnopravnosti spolova u politici i neozbiljnog shvaćanja participativne demokracije. Na koncu, to je posljedica odnosa moći u politici, koju muškarci još uvijek nisu spremni pustiti iz svojih ruku.

Znamo da je sudjelovanje žena u političkom odlučivanju preduvjet za provedbu bilo koje javne politike koja doprinosi promjeni neravnopravnog položaja žena i muškaraca u društvu i u stanju je odgovoriti na potrebe žena u zajednici. Zakon o ravnopravnosti spolova predviđa kvote i čak propisuje novčane sankcije ukoliko je na listama zastupljeno manje od 40% žena ili muškaraca. Taj Zakon po drugi put je izglasan 2008. Prvi put Zakon o ravnopravnosti spolova izglasan je 2003., ali bez potrebne kvalificirane većine, budući se radilo o temeljnom zakonu, kojim se razrađuju ustavne vrijednosti. Zakon iz 2008. predvidio je da kroz tri mandata odnos žena zastupljenih u političkim tijelima odlučivanja na lokalnom, regionalnom ili nacionalnom nivou bude adekvatan zastupljenosti žena u ukupnoj populaciji, a to je 52% stanovništva Republike Hrvatske. Ove odredbe izgledaju na prvi pogled gotovo idealno i vjerojatno je to jedan od razloga da ih nitko ne shvaća ozbiljno, ni jedna sankcija do sada nije izrečena, niti je Izborno povjerenstvo, od donošenja Zakona, vratilo ijednu listu. Pa se postavlja pitanje, čemu Zakon o ravnopravnosti spolova i odredbe o kvotama?

Nadalje, to znači da nam je potrebna izmjena Zakona o političkim strankama, koje se nužno moraju demokratizirati i Izbornog zakona, koji jasno mora propisati način primjene kvota. Pred nama su izbori za EU Parlament i nužno nam je iskustvo naših kolegica iz drugih zemalja EU, jer je realna prijetnja da među 12 zastupnika iz Hrvatske u EU Parlamentu ne bude izabrana niti jedna žena. Izborne kvote za žene u politici nisu upitne, osim za političarke koje nemaju dovoljno iskustva i nisu se tijekom svoje političke karijere suočile s procesom kreiranja izbornih lista i raspoređivanja stranačkih i državnih funkcija.

Protekli parlamentarni izbori 2007. i ovi posljednji 2011., te lokalni izbori 2009., pokazali su nam da je politika još uvijek poželjno mjesto društvene moći koje pripada muškarcima. U međuvremenu, Hrvatska je imala dvije godine premijerku. Jadranka Kosor nije birana, već je na to mjesto postavljena od strane premijera, koji je odstupio s funkcije. Na proteklim predsjedničkim izborima zapaženo mjesto i najbolji program zapravo je imala žena, Vesna Pusić. Tim više, zanimljivo je da se položaj žena u politici, ali i u cjelokupnom društvu nije bitno izmijenio nabolje. Dapače, govorimo ne samo o stagnaciji, već o svojevrsnoj regresiji ženskih prava (zatvaranje skloništa i savjetovališta za žene žrtve nasilja, ukidanje financiranja programa zapošljavanja žena kao posebne ranjive skupine, donošenje zakona o u medicinski potpomognutoj oplodnji, slabija zastupljenost žena u Parlamentu i sl.)

Krajem prosinca formirana je nova koalicijska Vlada, recimo to tako, lijevog centra, u kojoj od 22 ministarstva samo 4 vode žene. Žena je jedna od potpredsjednica Vlade i ujedno ministrica socijalne politike i mladih, Milanka Opačić. Preostale tri su ministrica vanjskih i europskih poslova, Vesna Pusić, zaštite okoliša i prirode, Mirela Holy, te kulture, Andrea Zlatar Violić. Zanimljivo je da su sve tri ministrice, inače doktorice znanosti , u javnosti poznate kao deklarirane feministkinje i suradnice na brojnim projektima i akcijama feminističkih organizacija.

Mirela Holy zagovara vrijednosti eko feminizma, te je zajedno s „Dominama“ i drugim članicama Europske feminističke inicijative sudjelovala u radu seminara „Žene i politika: Da li je moguća debata o ženskim pravima u sferi politike?“ u Aleksandriji, u rujnu 2010, u organizaciji Švedskog Instituta u Aleksandriji i švedske feminističke organizacije „Kvinna till Kvinna“.

Pred feminističkim organizacijama u Hrvatskoj, ali i političarkama, odnosno članicama političkih stranaka, je izazov kako pitanje prava žena vratiti na političke agende i spriječiti još jednom, po tko zna koji put, potiskivanje žena s političke scene, korištenjem jeftinih floskula poput nedostatka kvalitetnih političarki i interesa za politiku kod samih žena. Koliko god bili rodno senzibilni muškarci u politici teško da mogu zastupati žene, koje su u Hrvatskoj na svim poljima u javnoj i privatnoj sferi, u podređenom položaju i na drugom mjestu. U teškoj gospodarskoj situaciji ravnopravnost spolova i prava žena sporedna su i nevažna politička pitanja, Ozbiljni političari rješavaju ozbiljne društveno – gospodarske probleme. Žene će već naći svoje mjesto u kuhinji, kući , u socijalnoj i obiteljskoj njezi. Osim ako ne odluče da je politika ženski interes! Jer žene su ionako davno naučile lekciju da se za svoja prava jedino mogu same izboriti!

Tekst je preuzet sa stranice udruge Domine – www.domine.hr