Uz predstavnice Ženske mreže Hrvatske, koje će raspraviti o najzanimljivijim rezultatima, cilj nam je pozvati predstavnike/ice tijela za provedbu ravnopravnosti spolova, predstavnike/ice vlasti i političkih stranaka.

Projekt AD ACTE se odvijao od 2011.-2013. godine, a imao je za cilj povećanje znanja o konceptima, formama i posljedicama diskriminacije (s naglaskom na diskriminaciju na osnovi roda i nacionalnosti) kao i povećanje znanja o pravnim i institucionalnim okvirima za suzbijanje diskriminacije među građanstvom, ženskim organizacijama civilnog društva i organizacijama nacionalnih manjina te političarima i političarkama.

Projekt se sastojao od tri međusobno povezana programa: izgradnja kapaciteta, istraživanja i nadzora provedbe javnih politika kao i zagovaranja anti-diskriminacijskih politika. Izdvojile bi provedenu zagovaračku kampanju ‘Žena je više’ za povećanjem sudjelovanja žena u politici pred parlamentarne i lokalne izbore koja je uključila nekoliko konferencija za medije, okrugli stol, slanje zagovaračkih pisama vodstvima političkih stranaka te podizanje svijesti plakatima, kao i 3. ciklus istraživanja stavova građana i građanki Republike Hrvatske o ženama u politici koje je provedeno na nacionalnoj razini, te skoro izlaženje publikacije Žene u hrvatskoj politici 2003-2011 koje će, pored interpretacije istraživanja, uključiti tekstove koji tematiziraju ključna područja problematike nedovoljne zastupljenosti žena u politici.

Predstavljanje će se održati u okviru Dana otvorenih vrata udruga, koji traju od 12. do 15. lipnja 2013.

Sudionice su bile žene iz vrha hrvatske politike: Jadranka Kosor – saborska zastupnica i bivša predsjednica Vlade, Mirela Holy – saborska zastupnica i bivša ministrica zaštite okoliša, Gordana Sobol – saborska zastupnica i predsjednica Socijaldemokratskog foruma žena, Marina Lovrić Merzel – županica Sisačko-moslavačke županije, Josipa Rimac – gradonačelnica Knina i Ivanka Luetić Boban – predsjednica županijskog Povjerenstva za ravnopravnost spolova Splitsko-dalmatinske županije.

“Ženama je teško izbalansirati obiteljski život i političku karijeru, a mora se raditi na jednakim uvjetima u startu: u političkoj stranci i društvu. Žene su u medijima u Hrvatskoj sofisticirano ponižavane: gleda se izgled, frizura i odjeća više nego ono što one govore. Muškarci to ne doživljavaju. Kada će se prostor u televizijskim emisijama davati jednako muškarcima i ženama, doći će do napretka”, poručila je Kosor.

Više o događaju pročitajte na stranicama Libele.

Bratušek je rođena u Celju 1970. godine, a živi u Stražišču kod Kranja sa “životnim partnerom, poduzetnikom Mitjom Cvjetičaninom s kojim ima dvoje djece. Za afere koje su se nakon njezina kandidiranja za mjesto predsjednice vlade pojavile u medijima bliskim Janezu Janši, a prema kojemu postoje sumnje da je plagirala magistarski rad (nakon niza sličnih afera koje su kompromitirale više zastupnika u parlamentu iz različitih stranaka) izjavila je da dolaze iz “tvornica laži” koje je u javnost plasiraju anonimna pisma, da je pokrenula postupak na fakultetu kako bi dokazala da se radi o izmišljotinama. Nakon izbora i polaganja prisege u parlamentu Bratušek je rekla da je izglasavanje nepovjerenja Janšinoj vladi i njezin izbor za mandatarku “prijeloman dan” za Sloveniju. Više pročitajte ovdje.

U punoj dvorani bilo je svega par muškaraca, što pokazuje nedostatak senzibiliteta za tzv. “ženske teme”, ne prepoznajući ih kao dio šireg, demokratskog konteksta.

U konferenciju su nas svojim pozdravnim govorima uveli Nansi Tireli, predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora, Kenneth Merten, Veleposlanika Sjedinjenih Američkih Država u Hrvatskoj, Karolina Leaković iz Srednjoeuropske mreže za jednakost spolova, Tajana Broz iz CESI- ja te Dragica Zgrebec, potpredsjednica Hrvatskog sabora. Govornici/e su već uvodno istaknuli da, iako je položaj žena u Republici Hrvatskoj objektivno bolji nego što je bio 1990- ih, još uvijek nije ni na približno zadovoljavajućoj razini, pogotovo u kontekstu ekonomske krize, koja u Hrvatskoj najviše pogađa upravo žene. Naglašeno je kako je krajnje vrijeme da se usvoji rodna perspektiva u svim politikama koje se provode, kako bi se na taj način poljuljale tradicionalne patrijarhalne strukture koje determiniraju stanje društva, te da je potrebno formirati ženska savezništva širokog opsega, oko konkretnih politika koje se tiču žena oko kojih je moguće postići transideološki konsenzus.

U drugom panelu pod nazivom Možemo li zajedno: suradničke strategije u politici i civilnom društvu sudjelovala je i Rada Borić, izvršna direktorica Centra za ženske studije.

Cjelokupni tekst izvještaja pročitajte na Libeli.

“HDZ bi, kao opozicijska stranka koja se nada da bi na nekim narednim izborima mogla ponovno osvojiti vlast, prvo trebala osmisliti neku novu, reformiranu politiku, koja će biti kadra uzeti na zub sve najsloženije probleme današnjeg vremena. Bez toga neće ići. A tek onda će doći vrijeme za PR i priče o bojama kravata, izgovoru riječi i utjecaju visokih potpetica na rejting stranke.”

Više pročitajte na stranicama ovdje.

Više pročitajte na Vox Feminae.

Sadržaj zbornika preuzmite na stranicama vladinog Ureda za ravnopravnost spolova.

Žensku alternativnu vladu BiH čine Gordana Vidović, Slađana Ujić, Nejira Nalić, Jasmina Husanović, Džemila Agić i Mirsada Bajramović, Ismeta Čardaković i Samira Hurem, Murisa Marić te Neira Raković-Čelebić.

Ženska alternativna vlada je dio projekta Ženska strana politike koji financijski podržava Fondacija Instituta otvoreno društvo. Više pročitajte na ženskaposla.ba.

Cjeloviti tekst pročitajte na Libeli.

Njezino je ime Thóra Arnórsdóttir, rođena je 1975. i poznata je televizijska novinarka. Za predsjednicu Islanda kandidirala se u sedmom mjesecu trudnoće, smatra da je majčinstvo njezina velika prednost i da je vrijeme da se žene prestanu odricati svoje profesionalne ili političke karijere zbog rađanja djece.

Cjeloviti članak pročitajte na Večernji.hr.