Ženska mreža Hrvatske pozdravlja uvođenje kvota rodne ravnopravnosti od 40% zastupljenosti kandidatkinja i kandidata određenog spola koje je uvršteno u navedeni Prijedlog, a sukladno važećem Zakonu o ravnopravnosti spolova. Također pozdravljamo uvođenje sankcija kroz ovaj Prijedlog zakona, odnosno ne prihvaćanja izbornih listi koje ne zadovolje postotak od najmanje 40% žena ili muškaraca na listama.

S druge strane Ženska mreža Hrvatske izražava zabrinutost i razočaranje jer predloženi sustav kvota ne uključuje tzv. zip sustav, odnosno zastupljenost na listama po redoslijedu: žena- muškarac-žena – muškarac. Ovakav prijedlog kvota dovodi u pitanje stvarnu namjeru i iskrenost predlagatelja, te se stvara dojam da se kvote uvode samo radi zadovoljenja forme, a ne s ciljem stvarne provedbe paritetne demokracije.

Takve kvote ne mogu ispuniti svoju funkciju jer je strankama ostavljena mogućnost da stave žene na dno liste što se u praksi često događa, a rezultat je takav da je zastupljenost žena u Hrvatskom saboru daleko ispod 40%, što je sramota budući da žene čine 52% populacije.

Predloženi sustav kvota neće polučiti željene rezultate u praksi, odnosno neće se povećati postotak ravnopravnije zastupljenosti žena u Saboru i drugim tijelima političkog odlučivanja.

Ženska mreža Hrvatske podsjeća da se za uvođenje kvota rodne ravnopravnosti zalaže još od uvođenja reprezentativnog sustava, te kontinuirano upozorava da se žena ne smiju naći na dnu lista, što se vrlo lako može dogoditi uvođenjem ovakvog, nedorečenog sustava kvota, kakav se predlaže u najavljenim izmjenama Izbornog zakona.

Pozivamo stoga predlagatelja i Hrvatski sabor da izmjene navedeni Prijedlog zakona i uvrste u njega obavezu ovlaštenih predlagatelja lista da naizmjenično navode osobe muškog i ženskog spola kako bi se realiziralo načelo ravnopravnosti spolova u tijelima odlučivanja.

Ženska mreža će uputiti svoje prijedloge amandmana svim klubovima zastupnika i nadležnim odborima Hrvatskog sabora te Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova.

Nema moderne demokracije bez rodne ravnopravnosti!

Za Žensku mrežu Hrvatske

Koordinatorice

Sanja Juras

Đurđica Kolarac

Mirjana Kučer

Biserka Momčinović

Nela Pamuković

Uz predstavnice Ženske mreže Hrvatske, koje će raspraviti o najzanimljivijim rezultatima, cilj nam je pozvati predstavnike/ice tijela za provedbu ravnopravnosti spolova, predstavnike/ice vlasti i političkih stranaka.

Projekt AD ACTE se odvijao od 2011.-2013. godine, a imao je za cilj povećanje znanja o konceptima, formama i posljedicama diskriminacije (s naglaskom na diskriminaciju na osnovi roda i nacionalnosti) kao i povećanje znanja o pravnim i institucionalnim okvirima za suzbijanje diskriminacije među građanstvom, ženskim organizacijama civilnog društva i organizacijama nacionalnih manjina te političarima i političarkama.

Projekt se sastojao od tri međusobno povezana programa: izgradnja kapaciteta, istraživanja i nadzora provedbe javnih politika kao i zagovaranja anti-diskriminacijskih politika. Izdvojile bi provedenu zagovaračku kampanju ‘Žena je više’ za povećanjem sudjelovanja žena u politici pred parlamentarne i lokalne izbore koja je uključila nekoliko konferencija za medije, okrugli stol, slanje zagovaračkih pisama vodstvima političkih stranaka te podizanje svijesti plakatima, kao i 3. ciklus istraživanja stavova građana i građanki Republike Hrvatske o ženama u politici koje je provedeno na nacionalnoj razini, te skoro izlaženje publikacije Žene u hrvatskoj politici 2003-2011 koje će, pored interpretacije istraživanja, uključiti tekstove koji tematiziraju ključna područja problematike nedovoljne zastupljenosti žena u politici.

Predstavljanje će se održati u okviru Dana otvorenih vrata udruga, koji traju od 12. do 15. lipnja 2013.

Nadežda Čačinović naglasila je kako se izbori za Evropski parlament odvijaju u krizno vrijeme te je stoga, u kontekstu samog naziva konferencije, važno naglasiti povezivanje borbe za paritet na izbornim listama s onima za očuvanjem evropskog ideala socijalne države.

Toni Vidan istaknuo je kako će se ovakav tip zagovaračkog djelovanja, bilo ekološkog, ženskog ili nekog trećeg, nakon ulaska u EU naći izuzet od mehanizama potpore, što je dosadašnje iskustvo sa zemljama članicama. Također je dodao kako je trenuta kriza ne samo gospodarska, već resursna i okolišna kriza, a što sve ne smije biti argument za udar na ljudska prava.

Melita Mulić osvrnula se na način glasovanja na izborima za Europski parlament te istaknula kako preferencijalno glasovanje ne ide u prilog ženama. Izrazila je želju da pitanja rodne ravnopravnosti ne ostanu getoizirana, već da se u njih uključe i muškarci, ako je potrebno da se takvo sudjelovanje i normativno uredi, te se time prestane isključivo oslanjati na demokratske potencijale stranaka.

Rada Borić predstavila je rad Europskog ženskog lobija i njegovih pojedinačnih tematskih mreža, poput mreže ruralnih žena, te posebno rad Lobija na različitim position paperima kojima se nastojalo utjecati na različita područja društvenog života. Također je najavila kako će se ovogodišnja godišnja skupština Lobija održati u Zagrebu, od 31.svibnja do 2.lipnja ove godine.

Tajana Broz predstavila je rezultate rada predizborne zagovaračke mreže Ženska platforma 2011. na kojoj su žene kroz fokus grupe iznijele svoja očekivanja od buduće vlade, među kojima su na vrhu bila pitanja socijalne pravde i jednakih mogućnosti, a iznad svega da se uspostavljeni zakoni i mehanizmi zaista primjenjuju i djeluju. Usprkos uvriježenoj praksi da vanparlamentarne stranke kandidiraju više žena od parlamentarnih, na izborima 2011. bio je obrnut slučaj pri čemu je nositeljicama liste bilo 18% žena, a svega jedna trećina njih bila je smještena iznad šestog mjesta na listi, dakle na mjestu izgklednom za osvajanje mandata u Saboru.

Snježana Vasiljević naglasila je kako je prošlo 10 godina od usvajanja prvog Zakona o ravnopravnosti spolova, kako je situacija puno bolja, ali kako nažalost stagnira. Istaknula je kako je problematično da se tek sada pred ulazak u EU vrše edukacije pravnika po pitanju implementacije evropskog prava te kako je, u tom smislu, zavladala prava panika. Implementacija pravne stečevine EU ne znači njegovu puku formalnu primjenu, već i tumačenje koje je u nadležnosti sudova. Iako se Evropsko pravo kao kolegij predaje na Pravnom fakultetu od 2005.godine, propust vidi u nepostojanju antidiskriminacijskih i ljudskopravaških kolegija. Posebno problematičnim vidi nepostojanje intersekcionalnosti u našim zakonima i institucijama, što otvara pitanja nadležnosti te rješavanja pojedinih slučajeva.

U zanimljivoj diskusiji koja je uslijedila, voditeljica Ureda za informiranje u Republici Hrvatskoj Evropskog parlamenta Violeta Stanišić, istaknula je kako je ravnopravnost spolova jedna od glavnih vrijednosti Evropskog parlamenta. Ipak, iako u ukupnom broju zaposlenih u parlamentu žene čine čak 70%, svega je njih 23% na rukovodećim funkcijama.

Projekt je kroz dvije godine organizirao 5 konferencija za medije s preko 200 posjetitelja/ica, kao i okrugli stol Rodne politike u kontekstu predstojećih izbora i članstva u EU i konferenciju Tko će zastupati ženske interese u EU? s preko 100 posjetitelja/ca. Provedena je također zagovaračka kampanja sa 70 city lights plakata u Zagrebu, Puli, Osijeku i Vukovaru, te su široko distribuirana zagovaračka pisma i razglednica (500 primjeraka). Osim navedenih aktivnosti zagovaranja, proveden je treći ciklus istraživanja Žene u hrvatskoj politici 2011. te je u suradnji s Fakultetom za društvene znanosti iz Ljubljane izvršen monitoring javnih politika u području političke participacije žena. Održane su brojne edukacije za mlade, političarke te pripadnice nacionalnih manjina kroz koje je obrazovano preko 100 polaznica.

Svi tekstovi, novosti i publikacije kao i baza podataka vezanih za žene u politici dostupna je na internetskoj stranici ženajeviše.net koja do sada bilježi 10 000 zabilježenih posjeta.

‘Izborna promidžba počinje danom objave pravovaljano predloženih lista. Imali smo priličan broj, 28 lista, ali ipak uspjeli smo to zgotoviti ranije, mislili smo da nema razloga da se čekaju večernji sati’, rekao je predsjednik Državnog izbornog povjerenstva Branko Hrvatin.

‘Od 28 lista tu je 27 stranačkih te jedna kandidacijska lista grupe građana. Od stranačkih su 19 pojedinačnih i 8 koalicijskih ‘, nastavio je predsjednik DIP-a Branko Hrvatin te dodao: ‘Na izborima sudjeluje 40 stranaka. Ukupno imamo 129 kandidatkinja, a 207 kandidata. Znači, kandidata imamo 61,61 posto dok je kandidatkinja 38,39 posto. Ukupan prosjek starosti naših kandidata je 46,22 godine’.

Članak u cjelosti ročitajte na tportalu.

Predavanje će se održati u Centru za ženske studije u srijedu 3. 4. 2013. od 14 – 17 sati.

O navedenim temama govorit će:

Željka Jelavić, etnologinja i sociologinja;

Sonja Lokar, izvršna direktorica Mreže za jednakost spolova srednje i istočne Europe;

Mija Javornik, diplomirana sociologinja;

Marjeta Šinko, diplomirana politologinja i autorica rezultata istraživanja Žene u Hrvatskoj politici 2011.

Molimo potvrdite svoj dolazak na adresu ad-acte@zenstud.hr ili telefonom na 01 48 72 406.

Sudionice predavanja dobit će na poklon primjerke dva priručnika koja pokušavaju odgovoriti na niže navedena pitanja.

Neospornu činjenicu podzastupljenosti žena u tijelima odlučivanja, osobito na lokalnoj razini potkrepljuju postotci: prosječno 15,5 % vijećnica u općinama i 21, 4 % vijećnica u gradovima i 21, 9 % žena u županijskim skupštinama.

O potrebi primjene zakonske odredbe o najmanje 40% podzastupljenog spola učestalo slušamo zadnjih tjedana.

No jesu li kampanje za povećanje političke zastupljenosti dovoljne? Ako je uvjerenje da žene nisu motivirane za bavljenje politikom pogrešno, koja to uvjerenja potiču mišljenje da ženama nije mjesto u politici? Kako ih prepoznati i kako im se suprotstaviti? Hoće li ulazak u Europsku uniju pomoći rješavanju društvenih prepreka većem uključenju žena u politici uključujući predstavnice nacionalnih manjina? Koje prepreke većem sudjelovanju žena u javnosti vide građani i građanke Hrvatske. Mogu li nam pomoći slovenska iskustva?

Sve su ovo izuzetno važna pitanja o kojima će se govoriti na predavanju, stoga nam se pridružite.

Dobro došle!

Cilj je konferencije okupiti predstavnike različitih dionika, političkih stranaka, civilnoga društva i znanstvene zajednice kako bi javnosti ponudili svoja viđenja politika rodne ravnopravnosti obzirom na prioritete navedenih pitanja u hrvatskom društvu, a za koja je nužno zalagati se u okviru Europske unije.

Do sada, sudjelovanje na Konferenciji su najavili/e sljedeći/e sudionici/e:

Nadežda Čačinovič (Filozofski fakultet) i Snježana Vasiljević (Pravni fakultet) dat će osvrt na politički i pravni okvir politike rodne ravnopravnosti u EU, a Rada Borić (Centar za ženske studije) predstaviti politiku Europskog ženskog lobija. Tajana Broz (CESI) izložit će očekivanja i zahtjeve žena, dok će Melita Mulić (SDP) i Toni Vidan (Zeleni zajedno) kadnidati za predstavnike u Evropskom parlamentu, predstaviti kako vide zastupanje politike ravnopravnosti spolova.

Konferenciju će moderirati Renata Ćuk.

Sudionice su bile žene iz vrha hrvatske politike: Jadranka Kosor – saborska zastupnica i bivša predsjednica Vlade, Mirela Holy – saborska zastupnica i bivša ministrica zaštite okoliša, Gordana Sobol – saborska zastupnica i predsjednica Socijaldemokratskog foruma žena, Marina Lovrić Merzel – županica Sisačko-moslavačke županije, Josipa Rimac – gradonačelnica Knina i Ivanka Luetić Boban – predsjednica županijskog Povjerenstva za ravnopravnost spolova Splitsko-dalmatinske županije.

“Ženama je teško izbalansirati obiteljski život i političku karijeru, a mora se raditi na jednakim uvjetima u startu: u političkoj stranci i društvu. Žene su u medijima u Hrvatskoj sofisticirano ponižavane: gleda se izgled, frizura i odjeća više nego ono što one govore. Muškarci to ne doživljavaju. Kada će se prostor u televizijskim emisijama davati jednako muškarcima i ženama, doći će do napretka”, poručila je Kosor.

Više o događaju pročitajte na stranicama Libele.

Izjavu predsjednika Josipovića vezanu uz raspisivanje izbora za Europski parlament pročitajte ovdje.

Zanimljivo je da premijer Milanović, kao predsjednik socijal-demokratske opcije u Hrvatskoj, poboljšanje statusa žena u društvu pripisuje djelovanju inercije koja bi, prema njegovim riječima, trebala proizaći iz većeg obrazovanja žena. Posljedično, ukoliko okolina zaboravi da su žene, trebala bi se povećati i njihova zastupljenost u politici.

Video zapis pogledajte na stranicama HRT-a.